You have 0 items in your cart
Kada pacijent kaže „imam ranu koja ne zarasta”, u dermatološkom smislu on opisuje poremećaj jednog izuzetno preciznog biološkog procesa. Koža je najveći organ ljudskog tijela, površine oko 1,8 kvadratnih metara, mase koja kod odrasle osobe prelazi 4 kilograma. Ona nije pasivna barijera. Ona je imunološki aktivan, metabolički zahtjevan, neuroendokrino povezan organ koji se u potpunosti obnavlja na svakih 28 dana.
Kada taj ciklus zakaže — bilo zbog venske insuficijencije, dijabetesa, hroničnog vlaženja, kontaktnog iritansa ili prosto zbog toga što je barijera fizički razorena opekotinom, dolazimo do stanja koje u struci nazivamo hronična rana: defekt koji nije zatvoren nakon četiri do šest nedjelja uprkos adekvatnoj njezi.
Ovaj tekst objašnjava biologiju tog zastoja, i objašnjava zašto tradicionalna melem-formulacija na bazi pčelinjeg voska i hladno cijeđenog maslinovog ulja, obogaćena kantarionom, nevenom, bokvicom i rastavićem, djeluje upravo na one tačke gdje proces staje.
Napomena struke: fitoterapija je njega i podrška koži, a ne zamjena za medicinsku dijagnozu. Promjene na koži koje brzo rastu, mijenjaju boju, krvare ili se šire treba da pregleda dermatolog.
Zamisli kožu kao zid od cigala. Cigle su ćelije. Malter između njih su masnoće, ceramidi, holesterol, masne kiseline. Taj malter drži vodu unutra, a prljavštinu i bakterije napolju. Kada se malter potroši, zbog deterdženta, zbog stalne vode, zbog hladnoće, zbog venske slabosti u nogama, zid ostane sa rupama. Voda kroz njih bježi napolje, koža se suši, puca, i kroz te pukotine ulazi sve što ne treba. Tijelo reaguje upalom. Upala dodatno oštećuje zid. I tako u krug.
To je razlog zašto ekcem na rukama kod frizerki, kuvarica, medicinskih sestara i majstora praktično nikad ne prolazi sam. Ruka je stalno u vodi, malter se stalno spira, zid se nikad ne popravi. Kod rana na nogama priča je slična, samo je uzrok dublje. Ako vene ne guraju krv nazad ka srcu kako treba, u potkoljenici se zadrži pritisak i tečnost. Tkivo ostane bez dovoljno kiseonika, koža potamni, stanji se, i dovoljna je najmanja ogrebotina da nastane rana koja onda mjesecima stoji otvorena.
Ovo je jedna od najkorisnijih stvari koje čovjek može da nauči o svojoj koži. Generacijama nas uče da rana mora „da se prosuši”. Zapravo je obrnuto. Nove ćelije kože, koje putuju sa ivice rane ka sredini da bi je zatvorile, kreću se preko vlažne površine. Ako naiđu na tvrdu krastu, moraju da se probijaju ispod nje, što ih usporava i troši. Rana koja je pokrivena i vlažna zatvara se osjetno brže, a ožiljak ispadne mekši i svjetliji. Zato u modernoj njezi rana sve ide u pravcu održavanja vlage, a ne sušenja.
I zato mast, a ne puder i ne alkohol.
Ovdje je razlika koja se rijetko objasni ljudima.
Krema je uglavnom voda sa malo masnoće, i emulgatorima koji ih drže zajedno. Kad je nanesete, voda ispari za par minuta i ostane vam tanak sloj. Za suvu kožu je to okej. Za ispucalu ili otvorenu, nedovoljno. Melem nema vodu. To je masnoća i vosak. Kad ga nanesete, ostaje. Napravi tanak, dišući film preko kože koji radi tri stvari odjednom: zadržava vlagu unutra, štiti od spoljašnjeg nadražaja, i drži površinu u onom vlažnom stanju u kom ćelije mogu da rade.
Kod ispucalih peta, ruku i ekcema to je razlika između „pomaže dok ga imam na sebi” i „koža se stvarno oporavlja”.
Ovo je jedna od najkorisnijih stvari koje čovjek može da nauči o svojoj koži.
Generacijama nas uče da rana mora „da se prosuši i uhvati krastu”. Zapravo je obrnuto. Nove ćelije kože putuju sa ivice rane ka sredini preko površine. Ako naiđu na tvrdu, suvu krastu, moraju da se probijaju ispod nje — a to ih usporava i troši. Rana koja je zaštićena i vlažna zatvara se osjetno brže, boli manje, a ožiljak ispadne mekši i svjetliji. Zato cijela moderna njega rana ide u pravcu održavanja vlage, a ne sušenja. Isto važi i za ispucale ruke i pete: alkohol, jaki antiseptici i sušenje ih pogoršavaju. Bitno je razlikovati vlažno od mokrog. Rana treba da bude vlažna i pokrivena, ne natopljena, jer koža koja stalno stoji u tečnosti omekša, pobijeli i raspadne se.
Nekoliko stvari mijenjaju ishod više nego što ljudi očekuju.
Peru se ruke mlakom vodom, ne vrelom. Vrela voda spira masnoće brže nego bilo šta drugo.
Sapun se bira blag i bez mirisa. Miris je najčešći uzrok kontaktne alergije u kozmetici.
Maže se odmah poslije pranja, dok je koža još vlažna. Tada se zadrži voda koja je već u koži.
Rukavice pri radu sa vodom i hemikalijama – pamučne ispod gumenih ako se radi duže, jer znoj u gumenoj rukavici sam po sebi iritira.
Kod otoka nogu – podizanje nogu i kretanje. Mišići lista su pumpa koja gura krv nagore. Dugo stajanje bez kretanja je najgora kombinacija.
Ne češati. Češanje daje trenutno olakšanje, a onda pojača upalu i svrab — poznati krug svrab-češanje-jači svrab.
Strpljenje. Koža se obnavlja u ciklusu od oko mjesec dana. Ko odustane poslije pet dana, odustane obično tačno pred trenutak kad kreće napredak.
Kod gnoja i neprijatnog mirisa. Kod crvenila i toplote koji se šire oko rane. Kod temperature. Kod dijabetesa ili slabe cirkulacije, tu se rana nikad ne posmatra sama. Ako se rana nije nimalo pomjerila poslije tri do četiri nedjelje. Kod venskih rana kompresivna terapija je dio liječenja i procjenu mora dati ljekar, jer kod loše arterijske cirkulacije kompresija može da škodi.
Njega hronične kože svodi se na tri stvari: zaštititi površinu, zadržati vlagu i smiriti upalu.
Melem to radi drugačije od kreme. Krema je uglavnom voda sa malo masnoće, voda ispari za par minuta i ostane tanak sloj. Melem nema vodu: to su masnoća i vosak koji ostaju na koži i prave tanak, dišući film. Kod ispucalih ruku, peta i ranica koje vlaže to je razlika između kratkotrajnog olakšanja i stvarnog oporavka. Brđanski melem za oštećenu kožu građen je po toj logici. Osnova je hladno cijeđeno maslinovo ulje i čist pčelinji vosak, masnoće bliske onima koje koža sama pravi, plus film koji ostaje. U njemu su kantarion, koji smiruje upalu i peckanje i tradicionalno je prva biljka za opekotine i rane na ovim prostorima; neven, koji utišava crvenilo i svrab; bokvica, čije sluzave materije oblažu a tanini stežu i smiruju vlaženje; i rastavić, koji nosi silicijum i doprinosi čvrstini novog tkiva. Bez kortikosteroida, pa se može koristiti duže.
Nanosi se u tankom sloju tri puta dnevno, obavezno uveče pred spavanje, i preko ivica na zdravu kožu okolo, jer je i ona oslabljena. I nastavlja se još neko vrijeme pošto se stanje popravi, dok se barijera ne vrati.
