You have 0 items in your cart
Prije nego što su postojale apoteke, tube krema i police pune kozmetike, postojao je melem. U gotovo svakoj kući na ovim prostorima nalazila se posuda s gustom, mirisnom masom koju je neko – najčešće baka ili seoska travarka – pravio od pčelinjeg voska, ulja i pažljivo sakupljenih biljaka. Njime se mazalo sve: ispucale ruke, posjekotine, opekotine, bolni zglobovi, dječje ogrebotine. Taj melem je preživio vijekove i sve tehnološke revolucije – i to ne iz nostalgije, već zato što jednostavno funkcioniše.
U ovom tekstu objašnjavamo šta melem zapravo jeste, po čemu se razlikuje od krema i masti, zašto su biljke u njemu djelotvorne i kako da iz melema izvučete najviše.
Napomena struke: fitoterapija predstavlja njegu i podršku koži, a ne zamjenu za medicinsku dijagnozu. Promjene na koži koje brzo rastu, mijenjaju boju, krvare ili se šire treba pregledati dermatolog.
Riječ “melem” danas se koristi pomalo olako, pa vrijedi razjasniti šta ona zapravo znači. Melem je gust preparat na bazi masti (ulja i voska) u kojem su rastvorene ili ekstrahovane aktivne materije iz ljekovitih biljaka. Za razliku od krema, melem ne sadrži vodu. Upravo ta naizgled mala razlika mijenja sve.
Uporedimo tri pojma koja se često miješaju:
Krema je mješavina masti i vode (emulzija). Lako se razmazuje, brzo upija i prijatna je za svakodnevnu kozmetičku njegu, ali zbog prisustva vode mora sadržavati konzervanse i aktivni sastojci imaju kraći vijek trajanja.
Mast je masna podloga (često vazelin ili slična supstanca) u koju je dodan aktivni sastojak, najčešće u medicinskom kontekstu.
Melem je gušći od kreme, bez vode, na bazi prirodnih voskova i biljnih ulja. Zbog toga je koncentrisaniji, duže se zadržava na koži i ne zahtijeva vještačke konzervanse, jer bez vode mikroorganizmi teško opstaju. Upravo zbog odsustva vode melem je čvršći i zahtijeva nešto drugačiji način nanošenja – o čemu će biti riječi kasnije.
Snaga svakog melema počiva na njegovoj bazi – a ona se obično sastoji od tri elementa, od kojih svaki ima svoju jasnu ulogu.
Biljno ulje – nosač i hrana za kožu. Najčešće je to hladno cijeđeno maslinovo ulje, i to s razlogom. Bogato je mononezasićenim masnim kiselinama, vitaminom E i skvalenom – lipidom koji je vrlo sličan prirodnom sebumu ljudske kože, zbog čega ga koža izuzetno dobro prihvata. Ulje hrani, omekšava i, što je najvažnije, “izvlači” i prenosi aktivne materije iz biljaka, omogućavajući im da prodru u kožu.
Pčelinji vosak – zaštita i struktura. Vosak melemu daje čvrstinu, ali njegova prava vrijednost ogleda se u tome što na koži stvara tanak, prozračan zaštitni sloj. Taj sloj zadržava vlagu, štiti od vanjskih nečistoća i – što je najvažnije – produžava vrijeme tokom kojeg aktivne materije ostaju u kontaktu s kožom. Pčelinji vosak i sam ima blago protivupalno djelovanje te je bogat vitaminom A.
Biljni vosak (npr. candelilla) – dodatna podrška. Voskovi biljnog porijekla daju melemu postojanost bez osjećaja težine i stvaraju “prozračan” zaštitni sloj koji ne začepljuje pore.
Tek na ovoj osnovi počinje prava priča – ljekovite biljke.
Lako je odbaciti biljnu njegu kao “bapske priče”, ali iza nje stoji ozbiljna hemija. Biljke su tokom miliona godina evolucije razvile jedinjenja kojima se štite od bakterija, gljivica, virusa i štetočina – a mnoga od tih istih jedinjenja imaju korisno djelovanje i na ljudsku kožu. Evo najvažnijih grupa koje ćete pronaći u gotovo svakom kvalitetnom melemu:
Flavonoidi su biljni pigmenti sa snažnim antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem. Štite ćelije od oksidativnog stresa (oštećenja izazvanih slobodnim radikalima) i umiruju upalu. Među njima se nalazi i grupa poznata kao “vitamin P” (rutin, kvercetin, hesperidin), važna za zdravlje sitnih krvnih sudova.
Tanini djeluju adstringentno – stežu tkivo, isušuju i smanjuju krvarenje te nadraženost. Zato su biljke bogate taninima (hajdučka trava, rastavić) posebno vrijedne kod vlažnih i nadraženih promjena na koži.
Eterična ulja predstavljaju koncentrovane, mirisne mješavine aktivnih jedinjenja s izraženim antimikrobnim djelovanjem. Eterično ulje čajevca (terpinen-4-ol), eukaliptusa i lavande (1,8-cineol) poznata su po sposobnosti da djeluju protiv bakterija, virusa i gljivica.
Saponini imaju blago keratolitičko (razgrađuju zadebljali sloj kože) i antimikrobno djelovanje.
Sluzi (mucilagini) stvaraju umirujući zaštitni sloj na nadraženoj koži, dok alantoin (iz bokvice) podstiče obnovu ćelija.
Minerali, poput silicija (kojim obiluje rastavić), doprinose izgradnji vezivnog tkiva i vraćaju koži čvrstinu i elastičnost.
Kada se ove materije pažljivo kombinuju, nastaje ono što je najvažnije – sinergija: biljke se međusobno nadopunjuju, pa zajedno djeluju snažnije nego svaka pojedinačno.
Ako postoji jedna stvar koju treba razumjeti o melemima, to je da ne djeluju poput prekidača za svjetlo. Sintetički preparati često daju brz, ali površan efekat, dok melem djeluje drugačije – strpljivo, iz dana u dan, podstičući kožu da sama obavi proces obnove. Zato gotovo svaki proizvođač melema naglašava istu poruku: najbolji rezultati postižu se samo uz dosljednu primjenu prema uputstvu. To nije marketinška fraza, već suština načina na koji prirodna biljna njega djeluje.
Da budemo pošteni i jasni: melem predstavlja njegu i podršku koži – moćnu, prirodnu i vijekovima provjerenu, ali nije zamjena za ljekara. Kožne promjene koje brzo rastu, mijenjaju izgled, krvare, jako bole ili se šire treba pregledati ljekar ili dermatolog. Melem svoju najveću vrijednost pokazuje tamo gdje pruža podršku prirodnim procesima kože: u njezi, oporavku, umirivanju i zaštiti.
U vremenu kada su police prepune proizvoda sa sastojcima čija imena često ne možemo ni izgovoriti, sve više ljudi vraća se nečemu jednostavnijem i provjerenom – melemu od voska, ulja i ljekovitih biljaka. Ne zato što je “staro dobro”, već zato što počiva na logici koju prepoznaje i savremena nauka: koža najbolje reaguje na ono što joj je blisko, a biljke našeg podneblja nude upravo takvu prirodnu podršku.
Melem je, na kraju, dodir prirode pretočen u posudu – strpljiv, prirodan i vjeran način da o koži brinemo onako kako su to činile generacije prije nas.
